Tijekom četvrtka, obilježenog turbulentnom trgovinom na tržištima, dolar je prvi puta prekoračio razinu od 1,56 dolara da bi kasnije jačanje eura izgubilo na zamahu. Zelena se novčanica po prvi put od 1995. spustila i ispod 100 jena, nakon čega se ubrzo stabilizirala na 100,79 jena.
Ulagači su u početku utočište pronalazili u sigurnim državnim obveznicama, a značajnije gubitke pretrpjele su dionice na azijskim i europskim tržištima.
Ipak, situacija na tržištu donekle se stabilizirala nakon što su više rangirani demokrati u Kongresu predstavili plan spašavanja u okviru kojeg je ponuđeno 300 milijardi dolara kreditnih jamstava za nove hipotekarne zajmove.
Uz to, smirivanju situacije pomoglo je i izvješće agencije za utvrđivanje kreditnih rejtinga Standard & Poor's, koje je ohrabrilo ulagače ocjenom da je najgore prošlo po pitanju otpisa povezanih s krizom na tržištu drugorazrednih hipotekarnih zajmova.
Američki ministar financija Hank Paulson pozvao je financijske institucije da povećaju kapital i smanje dividende, iznijevši prijedlog regulative koja bi trebala spriječiti ponavljanje krize.
U međuvremenu se intenziviraju zabrinutosti oko širenja pritisaka i na sektor "hedge" fondova. Analitičari tumače da je snažan pad dolara izazvao pritiske na tržište i primorao "hedge" fondove na prodaje, pod pritiskom svojih bankovnih zajmodavaca da smanje njihove portfelje.
Tržišta se simultano hrvaju s rasprodajama i zatvaranjem pozicija na koje su prisiljeni "hedge" fondovi.
- Kreditna kriza sada je sustigla industriju 'hedge' fondova - rekao je David Rosenberg, glavni ekonomist u Merrill Lynchu.
Analitičari smatraju da je slabljenje dolara dijelom posljedica smanjenja ključnih kamatnih stopa koje poduzima američka središnja banka Fed te injekcija likvidnosti, koje potiču rast cijena roba, što zauzvrat potiče strahove od inflacije podižući cijene zlata.
- Općenito gledano, priča je to o slabom dolaru - rekao je Alain Ruskin, strateg u RBS Greenwich Capitalu.
